ABA i primjena

Zbog dokazane učinkovitosti u poučavanju novih vještina kod djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA), primijenjena analiza ponašanja posljednjih se godina često percipira kao vodeći rehabilitacijski pristup za ovu populaciju. Iako je upravo u tom području ABA najvidljivija, važno je naglasiti da se ne radi o pristupu namijenjenom isključivo osobama s PSA-om. Bihevioralna analiza ima široku primjenu te se koristi u radu s djecom i odraslima s različitim razvojnim, intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama, u području mentalnog zdravlja i ovisnosti, ali i izvan rehabilitacijskog konteksta – primjerice u obrazovanju, sportu, organizacijskom i poslovnom okruženju.

Primjenu ABA-e u praksi obilježava izrazito individualiziran pristup osobi koja traži podršku. Intervencija se temelji na detaljnoj procjeni trenutnog funkcioniranja pojedinca, njegovih potreba, jakih strana i područja u kojima mu je potrebna dodatna podrška. Na temelju te procjene definiraju se prioritetni ciljevi, a strategije poučavanja i podrške prilagođavaju se dobi, razini razvoja, komunikacijskim mogućnostima te kulturalnim i obiteljskim specifičnostima osobe. Upravo zato ABA intervencija ne izgleda jednako kod dvije osobe, čak ni kada dijele slične teškoće.

Bihevioralni analitičar sustavno i objektivno prati promjene u ponašanju pojedinca, mjeri napredak prema postavljenim ciljevima te, prema potrebi, prilagođava intervenciju kako bi ona ostala učinkovita i funkcionalna. U fokusu nisu izolirane vještine, već ponašanja koja osobi omogućuju veću samostalnost, sudjelovanje u zajednici i kvalitetniji svakodnevni život.

Osim poučavanja novih vještina, ABA ima važnu ulogu i u razumijevanju te smanjenju izazovnih ponašanja. Takva ponašanja ne promatraju se kao problem koji treba „ukloniti“, već kao oblik komunikacije koji ima svoju funkciju. Kroz funkcionalnu procjenu ponašanja nastoji se razumjeti zašto se određeno ponašanje javlja, što ga održava te koje su alternativne, prihvatljivije vještine koje osoba može naučiti kako bi zadovoljila iste potrebe. Naglasak je pritom na preventivnim strategijama, prilagodbi okoline i poučavanju funkcionalnih zamjenskih ponašanja, a ne na kažnjavanju ili represivnim postupcima.

U ABA-i se koristi niz znanstveno utemeljenih strategija poučavanja, koje se odabiru ovisno o ciljevima i karakteristikama osobe. To mogu biti strukturirani oblici poučavanja, ali i učenje u prirodnim situacijama, kroz igru, svakodnevne rutine i stvarne životne kontekste. Bez obzira na odabrane postupke, zajednički nazivnik svih ABA intervencija jest funkcionalnost ciljeva, etičnost postupaka i kontinuirano praćenje učinka podrške na kvalitetu života osobe.